„Šta je danas fašizam“ tema je panel diskusije o kojoj se govorilo u sklopu Festivala „Sloboda narodu“. O ovoj temi diskutovali su eminentni i istaknuti profesori i historičari. A osim fašizma posljednjeg dan Festivala teme su bile i religija, obrazovanje, kultura, šund, pravosuđe i humor. Učesnici Festivala osim uglednih profesora bili su predstavnici javne scene, borci, aktivisti i zagovarači slobode govora i medijskih sloboda.
Festival sloboda narodu okupila je najistaknutije slobodnomišljenike koji su razgovarali o različitim temama i pojavama koje muče sadašnje društvo. Jedna od njih je svakako fašizam, gdje se pokušalo odgovoriti na pitanje šta zapravo to danas znači?
„Ideja je bila vrlo jednostavna- Šta je danas fasizam?Kada hoćete nekoga da dezavuišete da ga na bilo koji način u javnosti diskriminirate odnosno da njegova riječ ne dobije, nema težini vi će te reći on je fašista, i onda imamo paradoks, ljevičari nazivaju desničare fašistima, liberali nacionalistima i obrnuto što sam ja prepoznao kao jednu konfuziju ustvari što dovodi do inflacije same riječi fasizam“, istakao je Srđan Puhalo, direktor Festivala „Sloboda narodu“.
“Nisam sigurna da su u proslosti debate koje su vođene na margini a ovo je ipak margina, jer ovdje nema bas predstavnika politike. Nisam sigurna da su one uspjele da se izbore sa fasizmom i zaustave recimo izbijanje Drugog svjetskog rata. Ali su regrutovale jednu klasu koja je bila spremna da tu borbu vodi“, istakla je Sanja Petrović, Todosijević, historičarka.
Da li je fasizam ono sto se desavalo 40- tih godina 20.st. ili se to pretvorilo u nešto novo i drugačije? Samo je jedno od pitanje na koje se tražio odgovor.
„Fašizam je oživio i zapravo je svuda oko nas. Oživio je kao kultura, odnosno model kulturnog sjećanja pri čemu su nositelji fašizma čak ratni zločinci i presuđeni za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata dobili ne samo svoje ulice i škole nego su moralno rehabilitirani i proglašeni uzorom nacionalnim društvenim tako da obnova fašizma traje kroz reviziju historije i revizionistički pristup kulturi“, kazao je prof. Enver Kazaz.
Prema tvrdnjama prof. Kazaza pojava fačizma je široko prisutna u svijetu, te da je opšti trend obnove fašističke simbolike i fasističkog poimanja društva a koji počinje Evropskom deklaracijom koja izjednačava zločine fašizma i zločine socijalizma.
Sarajevo kao antifasisticki grad dozvolio je da bude preplavljen nazivima fašističkih ulica i škola, a ista situacija je i u Srbiji i Hrvatskoj, tvrdi prof. Kazaz. I osnovno pitanje na koje se danas pokušalo odgovoriti, kako je kazao prof. Kazaz nije koliko fasizma nego je pitanje zasto nema nikakvog otpora tome i ako postoji koja je to vrsta otpora.
Marina Jeina, TVSA
