Obrtnici i ugostitelji u Kantonu Sarajevo u vremenu pandemije borili su se kako da spase svoje poslove. I pored pomoći lokalnih vlasti, mnogi su morali zatvoriti porodične obrte. Situacija je sada nešto bolja, ali i danas traje borba da se spase porodični biznisi.
Na ulicama Sarajeva konačno veći broj turista uglavnom iz susjednih zemalja. Kujundžija Ismet Huseinović kaže da se osjeća olakšanje. Ipak ovaj promet je nedovoljan. Ručno rađene džezve se prodaju ispod cijene. Njegov mali muzej u podrumu radnje sada je poluprazan, ali vjeruje da dolaze bolja vremena.
Robe ima, ali nema ko da je kupuje. Zanatlije a pogotovo oni u Kazandžiluku moraju imati pomoć države a za sada ona dolazi uglavnom, od lokalne zajednice tvrdi Huseinović.
Nijaz Idrizagić iz predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo podsjeća da će Ministarstvo privrede pomoći stare zanate.
“Na prijedlog mene kao predstavnika obrta zanata linerano će se uplatiti svim tradicionalnim zanatlijama 50 posto od minimalnog ličnog dohotka što iznosi konkretno 203 marke za dva mjeseca, u pitanju su mjeseci mart i april”, rekao je Idrizagić.
Oni koji su posljednjih godinu dana pretrpjeli velike ekonomske gubitke su i ugositelji. Ugostitelj Emir Terzić smatra da Kanton Sarajevo nije uradio dovoljno kako bi pomaogao ovoj branši.
Naši sagovornici su saglasni da ovo treba biti godina oporavka, pa se treba uraditi više kako bi se turisti privukli u Kanton Sarajevo. Samo tako mogu se donekle sanirati velike štete nastale u oblasti obrta i ugostiteljstva, a pomoć nadležnih samo je gašenje požara.
Namik Vatrenjak, TVSA
