Washington: Održana komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

U organizaciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), u zgradi američkog senata je održana komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Program je realizovan uz direktnu podršku članova američkog Kongresa čijim angažmanom je ustupljen prostor historijske Kennedy Caucus Room.
Na programu su se prisutnima obratili senatorka Jeanne Shaheen, kongresmeni Mike Turner, Jake Auchincloss i Wesley Bell, Ambasador BiH u SAD-u, Sven Alkalaj, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, muftija islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike Sabahudin ef. Ćeman, te izvršna direktorica KBSA Selma Porča. Moderator ceremonije je bila Lejla Pekarić, a program je otvoren izvođenjem himne mlade violinistkinje Ume Čizmić i performansom Srebreničkog inferna u izvedbi mlade Ajle Bajrami.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić obratio se na komemoraciji održanoj u zgradi Senata SAD-a u Washingtonu povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, pozvavši tom prilikom na obnovu predanosti suprotstavljanju poricanju i izvrtanju historijskih činjenica.
– Nisam trebao biti ovdje danas – ali ipak stojim tu. Moje prisustvo nije svjedočanstvo o meni samom, već o volji jednog naroda da preživi. Događaji iz jula 1995. i dalje odzvanjaju bolno u našoj zajednici – više od 8.000 nevinih života izgubljenih u Srebrenici u samo pet dana jula 1995. godine, nakon tri i po godine duge opsade, masovnog i sistematskog nasilja – oštar su podsjetnik na dubine ljudske okrutnosti. To je bio napad na postojanje našeg naroda na svim frontovima: političkom, ekonomskom, moralnom, kulturnom i biološkom. Za mene i moju generaciju Bošnjaka, ovo nije samo poglavlje iz istorije, već duboko lična priča o preživljavanju – kazao je tom prilikom Suljagić.
Kako je naveo, kao sedamnaestogodišnji dječak, pobjegao je od terora i razaranja koje je zadesilo BiH, njegov grad i porodicu 1992. godine. Iako je, kaže, imao sreću da izbjegne taj užas, njegova porodica i on nisu mogli izbjeći Srebrenicu.
– Ali došli smo u Srebrenicu ne da bismo izgubili nadu – nego da bismo preživjeli. Tokom opsade, Srebrenica je bila simbol nade, otpora i žrtve, vrijednosti koje su nas održale u najmračnijim trenucima. Oni koji su preživjeli početne valove onoga što se često naziva ‘etničko čišćenje’ našli su utočište u Srebrenici, držeći se nade i života uprkos nemogućim okolnostima. Čak i u julu 1995, naši životi nisu nam poklonjeni od nikoga, borili smo se, pružali otpor, bilježili i čuvali svoja sjećanja. Znali smo da naši glasovi, naše priče i naše prisustvo imaju značaj – ističe Suljagić.
Ispričao je da je u posljednjim danima bio među rijetkim bošnjačkim civilima koji su ostali u bazi UN-a u Srebrenici.
– Dok su neki članovi UN-a raspravljali o našoj sudbini, dvojica američkih službenika UN-a odlučnim su djelovanjem spasili moj život. Zauvijek sam im zahvalan, jer je njihova hrabrost promijenila ono što je izgledalo kao moja neizbježna sudbina – da završim u masovnoj grobnici – kaže Suljagić.
Poručuje da je važno je priznati da je neumorna potraga za pravdom za Srebrenicu, uglavnom kroz međunarodne pravosudne mehanizme, bila značajno unaprijeđena zahvaljujući podršci SAD-a. Doprinosi Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) igrali su ključnu ulogu u dovođenju nekih od glavnih počinilaca pred lice pravde. Ovi napori, naglašava, nisu samo tražili odgovornost, već su i odali počast žrtvama, potvrđujući dostojanstvo naše patnje.
– Lično želim da odam priznanje stalnoj pomoći povratnicima i raseljenim licima u Srebrenici i drugim mjestima, od kojih se mnogi i dalje bore s traumama u sredini koja je, blago rečeno, neprijateljski nastrojena. Prisustvo američkih vojnika i mirovnih snaga u istočnoj Bosni pomoglo je ispravljanju nekih nepravdi i otvaranju puta ka obnovi života uništenih nasiljem. Dok se danas okupljamo, pozivam sve da obnovimo svoju posvećenost borbi protiv negiranja i iskrivljavanja historijskih činjenica. Obrazovanje, sjećanje i zagovaranje su ključni za očuvanje ovih lekcija – poručio je Suljagić.
Na kraju, kako je zaključio, odajmo počast onima koji su stradali tako što ćemo ponovo potvrditi svoju kolektivnu posvećenost pravdi, miru i ljudskom dostojanstvu.
– Uz saveznike poput Sjedinjenih Američkih Država, nastavit ćemo se boriti protiv nekažnjivosti i ravnodušnosti, radeći ka budućnosti zasnovanoj na sjećanju i pravdi – rekao je Suljagić.
Programu su prisustvovali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti SAD-a, strane diplomate, te predstavnici medjunarodnih organizacija u Vašingtonu. Komemoraciju su svojim prisustvom uveličali predstavnici bošnjackih vijeća iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije, predvođeni predsjednikom Matičnog društva bošnjačkih vijeća, Suljom Mustafićem. Među prisutnima su se nalazili i brojni predstavnici Bošnjačko-američke zajednice koji su došli iz svih krajeva SAD-a da pruže podršku ovom programu.
“Prije trideset godina, Bošnjaci su bili meta genocida”, rekla je Selma Porča i naglasila “umjesto da budemo izbrisani, danas smo se okupili u prostorijama američkog Senata ne kao žrtve, već kao aktivni i uspješni članovi američkog drustva.”