Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo trebali su nedavno razmatrati Prijedlog zakona o kažnjavanju govora mržnje, no zbog određenih tehničkih nedostataka koje treba ispraviti ta tačka povučena je s dnevnog reda do naredne sjednice.
Zakonom, čiji je predlagač samostalni kantonalni zastupnik Damir Marjanović, govor mržnje definisan je kao “korištenje govora za napad, pogrdno, uvredljivo, zastrašujuće i uznemiravajuće izražavanje koje potiče na nasilje, mržnju i diskriminaciju”.
„Ovo nije nikakva priča o verbalnom deliktu, ovo nije nikakva priča o zaštiti političkih elita ovo između ostaloga moram priznati kada smo pisali zakon naša osnovna intencija je bila da i političari koji u političkom tom diskursu, tom mikrokosmosu vrlo često govore neke riječi koje mogu da budu okvalificirane kao govor mržnje počnu da vode računa o tome šta pričaju jer riječi su nekada ubojito oružje“, rekao je Damir Marjanović, samostalni zastupnik u Skupštini KS.
Govor mržnje vrlo je sličan jeziku mržnje i huškačkoj retorici, međutim mnogo ga je teže detektovati, smatraju stručnjaci, jer se uvredljivi sadržaji često u javnosti iznose u nekoj tzv. uglađenijoj formi. vrlo često i bez upotrebe pogrdnih riječi.
„To je pojednostavljeno kazano nastojanje da se tendeciozno neki kolektivitet svejedno ili pojedinac ocrni, izvrijeđa, ponizi, u javnosti da se obezvrijedi i da mu se kako to obično kažemo huškačkom retorikom stavi meta na čelo“, rekla je prof. dr. Hanka Vajzović, lingvistika.
Treba napomenuti i to da ovaj zakon neće biti teritorijalno ograničen isključivo na KS. Primjera radi, ukoliko živite u Sarajevu, a uvrijedi vas neko iz Tuzle, moći ćete protiv njega podnijeti tužbu u KS. Također, i anonimnim komentarima moći će se ući u trag. Državne agencije imaju potrebne alate, digitalna forenzika značajno je uznapredovala. Trenutno, kazne za ovakve prekršaje su male pa vrlo često nadležni i nisu pokretali takve postupke.
„Ali kad kad imate velike kaznen od tri, četiri, pet ili čak osam 8 godina onda će se taj aparat opkrenuti defntivno da se otkrije taj govor mržnje. Tako da mislim da ovaj zakon pored toga što ima tu sankciju može biti vrlo shvaćen kao preventivna mejra“, istakao je Marjanović.
S druge strane, pojedini psiholozi smatraju da u našem društvu uopšte ne trebaju zakoni koji bi kažnjavali govor mržnje jer se njima ništa značajno neće promijeniti. Našem društvu je, ističe Puhalo, poterebna svijest šta je to što vrijeđa druge i drukčije.
„To je stvar kulture s a kojom možda nećete doći iz porodice ali trebate naučiti u škooli , a za to vam trebaju pristojni političari škola koja će promijentii neke prioritete u svom radu, za to vam trebaju mediji koji neće trčati za senzacionalizomom agresijom, crnilom, i žutilomi tek onda možemo možda očekivati možda poboljšanje“, naglasio je Srđan Puhalo, psiholog i istraživač.
S obzirom na to da su usvojene izmjene Krivičnog zakona BiH u prvom čitanju, a koje se odnose upravo na govor mržnje ,a čiji je predlagač zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH Denis Zvizdić – možda do usvajanja kantonalnog zakona na kraju i ne dođe, kazao je predlagač – zastupnik Marjanović.
Pojašnjava da ukoliko izmjene na državnom nivou budu podržane u oba doma Parlamentarne skupštine u narednih nekoliko mjeseci – onda neće biti potrebe donositi kantonalni zakon u toj oblasti.
Berina Bevrnja – Muratović, TVSA
