SarajevoVijesti

TVSA/Video: Dok razvijeni gradovi imaju 20 – 40% zelenila, u Sarajevu imamo tek 1,5%

Globalno zagrijavanje kojem svjedočimo ovog ljeta, dodatno bi trebalo da probudi svjesnost o značaju očuvanja zelenih površina, vodenih tokova i smanjenju zagađenja. Prema tim pokazateljima smo na dnu ljestvice u Evropi i nastavljamo svake godine da se spuštamo sve niže. Dok razvijeni gradovi imaju 20-40% zelenila, u Sarajevu, prema posljednjim statističkim podacima, imamo tek 1,5 %.

Hajd park u Londonu, Central park u New Yorku, Zelene fasade u Milanu, autobuska stajališta u Engleskoj….Sarajevo. Međunarodni standard predložen od svjetske zdravstvene organizacije je minimalna dostupnost od 9 metara kvadratih zelene površine po stanovniku.

Pored svih prirodnih predispozicija  na evropskoj karti smo među najgorim. Betoniranje postaje najunosniji posao u Sarajevu. Posljedice uveliko osjećamo ovog ljeta.

„Grad više ne smije izgubiti metra zelenila, grad mora naći načina da napravi novo zelenilo i to se ne može raditi tako da sadimo drveća napostojećim, moramo osvajati nove zelene površine“, istakao je Anis Podić, UG „Eko akcija“.

Istraživanja potvrđuju da vegetacija smanjuje zagađenje za 42%, krošnje drveća polutante za 37%, i prašinu 3-4 puta. Amortiziraju buku do 10%, redukuju brzinu vjetra, te snižavaju temperaturu za prosjećno 7 stepeni. Urbano zelenilo uvećava i cijenu nekretnina od 5-20%. Ovo bi trebalo da budu parametri svih novih projekata.

„Naučna zajednica bi trebala više biti pitana ako se neki projekti rade da bismo mogli vidjeti kakva će perspektiva tih projekata biti. Mi imamo veoma malo istraživanja dijagnostički nikakvih a prognostički smo davno zaboravili“, akademik Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.

Iako se radi o globalnom zatopljavanju djelovati se može i lokalno, zaštitom malih riječnih tokova, kaže akademik Spahić. O svemu se nekad tražilo mišljenje struke i mnogo više vodilo računa o potrebama čovjeka. Posljednji urbanistički plan Sarajeva iz 1990 predviđao je između ostalog značajno povećanje zelenih površina. Danas se cijeli prostor tretira kao-potencijalno gradilište.

„Sve ove priče o razvoju stanovnicima Sarajeva ne donose nikakvu korist. Svaki četvrti stan po popisu iz   2013 bio je prazan. Ova gradnja donosi korist  samo investitorima na žalost većina ljudi koji kupuju stanove ne žive u gradu“, naveo je Podić.

Nadležne podsjećamo na dokument koji su usvojili prošle godine- zeleni akcioni plan KS u kojem stoji kao vizija i strateški cilj da će Kanton biti zdravo kompaktno i održivo mjesto za rad i život sa kvalitetnim i pristupačnim zelenim površinama, uz povećanu otpornost na klimatske promjene i druge vremenske nepogode.

Selma Tahirović, TVSA

0 0 vote
Article Rating

Show More
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x

Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web stranice slažete se s uvjetima korištenja.