VijestiZanimljivosti

Svjetski dan prevencije astme prilika da se ukaže na značaj mjerenja polena

Prvi utorak u maju u cijelom svijetu se obilježava kao Svjetski dan prevencije astme u cilju podizanja svijesti o astmi i ranom otkrivanju astme, liječenju, kontroli i poboljšanju zdravstvene zaštite oboljelih širom svijeta.

Tim povodom je Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) objavio niz preporuka i zdravstvenih savjeta, koji su objavljeni na stranici Instituta. Ovaj datum se obilježava u periodu proljeća kada bolest ima intenzivniju aktivnost, te je to pravo vrijeme da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću učestalost, saopćno je iz INZ-a.

U svjetlu skretanja pažnje na važnost riziko-faktora koji dovode do pojave astme, potrebno je skrenuti pažnju na sezonski polen, i to polen drveća – rano proljeće, polen trava – kasno proljeće i ljeto, te polen korova – kasno ljeto i jesen.

– To su alergeni s kojima se dolazi u kontakt ovisno o godišnjem dobu i podneblju u kojem se pojavljuju – polen različitih stabala, trava i korova. Kada je u pitanju utjecaj polena kao sezonskog faktora, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica započeo je u maju 2020. godine projekat sezonskog monitoringa koncentracije polena i spora u zraku na području grada Zenice sa ciljem proširenja obuhvata monitoringa na cijeli kanton – ističe Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Navodi da se uzorkovanje ili hvatanje polena i spora vrši po metodologiji koja je standardizirana i istovjetna u svim zemljama Evrope i to najnovijim tipom uzorkivača, kojeg je Institut tokom prošle godine nabavio sa ciljem pružanja pravovremenih informacija osobama alergičnim na polen. 

Generalni cilj ovog projekta je pratiti sezonske promjene koncentracije polena u zraku na području Zeničko-dobojskog kantona, a time i zaštita zdravlja građana od polenskih alergija koje mogu biti preduslov razvoju alergijske astme.

Zato je neophodno uraditi ranu identifikaciju polenovih zrna u zraku, informisati javnost putem medija i materijala, izraditi objaviti polenski kalendar, kako bi građani imali pravovremenu informaciju o cvjetanju alergenih biljnih vrsta i slično.

U INZ-u ističu da sve biljne vrste koje otpuštaju polen, a posebno one čiji polen ima alergena svojstva mogu se podijeliti u tri grupe. 

Prva je drvenaste biljne vrste koje polen prema polenskom kalendaru otpuštaju već od kraja januara do početka maja, ponajviše prisutne u brdskom i brdsko-planinskom dijelu, ali i uz riječne tokove, a u njih se ubrajaju jela, javor, divlji kesten, joha, breza, grab, domaći kesten, lijeska, bukva, jasen, orah, smrča (omorika), bor, platan, topola, hrast, vrba, zova, tise, čempresi, lipa i brijest.

Druga grupa su zeljaste biljke među kojima one iz porodice trava čiji je polen prisutan prema polen kalendaru od kraja aprila do sredine septembra i prisutne su na cijelom području bez obzira na nadmorsku visinu, dok treću grupu čine zeljaste korovske biljke sa ljetno-jesenskim otpuštanjem polena, mali broj biljaka, ali sa veoma opasnim polenom koji pri niskim koncentracijama u zraku izaziva alergijske reakcije.

Na osnovu monitoring polena kojeg vrše u INZ-u trenutno je polena breze u skali visokih koncentracija. Porodica breze obuhvaća drvenaste i grmolike biljne vrste iz ukupno pet rodova, a pretežno su rasprostranjene u sjevernim umjerenim područjima, a pojedine vrste i u tropskim planinskim područjima.

Obična breza je listopadno drvo koje može narasti u visinu i do 30 metara.  Muški cvjetovi obične breze skupljeni su u sjedeće, viseće rese koje se razvijaju u kasno ljeto i jesen, dok se ženski cvjetovi skupljeni u uspravne rese na nosačima, razvijaju u proljeće. Cvjeta u martu i aprilu, u vrijeme listanja i proizvodi najalergeniji polen među drvenastim biljkama.

– Jedno normalno razvijeno drvo breze proizvede oko 278 milijardi polenovih zrna. Razmnožava se sjemenom i izdancima. Prirodno raste na brežuljkastim, brdskim i pretplaninskim područjima. Pojedinačno i u manjim grupama raste u svjetlijim šumama te ju nalazimo u rijetkim hrastovim i grabovim šumama, uz rubove šuma, ali i na suhim padinama, pjeskovitim, glinastim i kamenitim zemljištima siromašnim hranjivim materijama – ističe Velić.

Navodi da je iz polena breze do sada je izolirano 29 alergenih spojeva koji značajno mogu narušiti ljudsko zdravlje, a polen breze je jedan od glavnih alergena na području Evrope, posebno u gradskim sredinama, jer se posljednjih godina zbog velike otpornosti i lijepog izgleda, breze u sve većem broju uzgajaju kao ukrasne drvenaste biljne vrste u vrtovima i parkovima, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane. 

0 0 vote
Article Rating

Show More
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x

Our website uses cookies and thereby collects information about your visit to improve our website (by analyzing), show you Social Media content and relevant advertisements. Please see our page for furher details or agree by clicking the 'Accept' button.

Cookie settings

Below you can choose which kind of cookies you allow on this website. Click on the "Save cookie settings" button to apply your choice.

FunctionalOur website uses functional cookies. These cookies are necessary to let our website work.

AnalyticalOur website uses analytical cookies to make it possible to analyze our website and optimize for the purpose of a.o. the usability.

Social mediaOur website places social media cookies to show you 3rd party content like YouTube and FaceBook. These cookies may track your personal data.

AdvertisingOur website places advertising cookies to show you 3rd party advertisements based on your interests. These cookies may track your personal data.

OtherOur website places 3rd party cookies from other 3rd party services which aren't Analytical, Social media or Advertising.