Bosna i HercegovinaKultura

Šabić: Demografska tranzicija dovodi do opadanja prezimena u bosanskom jeziku

Kada sam započela prikupljanje građe, istraživački je prostor bh. onimije imao nedovoljno istražena mjesta u kojima je pohranjen bogat istraživački potencijal neopravdano zanemaren u bosnistici. U neistraženosti se ogledao prvotni poticaj za pisanje. S druge strane, savremena demografska tranzicija u BiH svjedoči nepovoljne stope nataliteta, mortaliteta i fertiliteta, trend depopulacije, zbog čega je očekivano i leksički fond prezimena opadajući pod proglasom: sve nas je manje – kazala je u razgovoru za Fenu onomastičarka Indira Šabić, autorica knjige “Prezimena u Bosni i Hercegovini”.

Govoreći o historijatu prezimena u BiH, te identitetima koja se vežu za nastanak prezimena, Šabić kaže da je o “procesu poprezimenjavaja moguće govoriti u kontekstu svih narodnosti i odnarođivanja”.

– Većina je prezimena, u duhu našega jezika, oblikovana preko završetaka –ović, –ević ili –ić, pa su sama prezimena postala kruti označitelji kolektivnoga identiteta. Tako je onomastičar Petar Šimunović oblikovao krilaticu ‘-ići to su Jugovići’ – kazala je Šabić.

Govoreći o učestalosti pojedinih prezimena, pojašnjava da prema podacima iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a koji su oblikovani nad rezultatima Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, najveću učestalost ima prezime Hodžić s više od 22.008 nositelja, slijede Kovačević s 15.868, Delić s 13.040, Halilović 12.326, Hadžić 11.256, zatim Babić, Marić i Petrović s oko 10.000 nositelja prezimena, dok drugi bilježe nižu učestalost.

0 0 vote
Article Rating

Show More
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x

Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web stranice slažete se s uvjetima korištenja.