SarajevoVijesti

Odlučeno o tekstu za spomen-obilježje na Kazanima, Karić: postavljanje do kraja godine

Gradsko vijeće usvojilo je prijedlog Prijedlog Odluke o podizanju spomen obilježja Kazani, a tekst koji će biti ispisan je prvobitni prijedlog gradonačelnice Benjamine Karić uz usvojeni amandmam

“Spomen obilježje Kazani (1992-1993)

Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana:

Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992.,Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 – 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992.

GRB GRADA SARAJEVA, 2021”

Zvaničan prijedlog uz idejno rješenje možete pogledati na ovom linku: https://gradskovijece.sarajevo.ba/wp-content/uploads/2021/10/Tacka-10.-Prijedlog-Odluke-o-podizanju-spomen-obiljezja-Kazani.-nl.pdf

Odbijen je amandman Naše stranke koja je odmah reagovala saopćenjem koje prenosimo u cjelosti:

„U tekstu koji je predložila gradonačelnica nije sadržana konačna, pravno i činjenično utemeljena istina. Ako je cilj ovog teksta, kako se dalo shvatiti iz gradonačelnicinih izjava, sačuvati i istinu o posljednjem ratu, onda se to može samo ne zaobilazeći je. Mi smo to upravo htjeli spominjući i ko su ubice, ali i činjenicu da su osuđeni. I to je istina, Armija RBiH i ratna vlast u Sarajevu bila je spremna na sankcionisanje zločina u trenutku dok su se oni dešavali. Ni civilna ni ratna vlast nije ni organizovala ni podstrekivala ratne zločine, oni nisu bili sistemski. Neki zločini, kao što je slučaj s ovim na Kazanima i nisu okvalificirani kao ratni, nego kao ubistva, željeli smo čak i tu činjenicu istaći. Iako u presudama ubistva na Kazanima nisu određena kao ratni zločin, to jest zločin u etičkom smislu i žao mi je što sad imamo pokušaj njegovog sistemskog minoriziranja mada, kako sam rekao, taj zločin nije desio kao posljedica sistemskog planiranja vlasti, ni civilnih ni vojnih, u ratu.

Tekst koji smo mi predlagali, upravo iz potrebe za istinom o posljednjem ratu, da bar ovaj zločin prestane biti mjesto prijepora, radili smo u konsultacijama s Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), historičarom Edinom Omerčićem, novinarkom Vildanom Selimbegović, režiserom Dinom Mustafićem, ekonomistom i diplomatom Žarkom Papićem i još nekolicinom eksperata iz oblasti koje se, svaka iz svog ugla, bave suočavanjem s prošlošću. Također, konsultovali smo i presude u slučaju Kazani.

Osim toga, gradonačelnicin prijedlog je stilski loš. Na prvo mjesto stavljen je onaj ko podiže spomenik, a ne žrtve, čime žrtve ispadaju na neki način manje vrijedne od nas koji ih se sjećamo. Sve u svemu za nas nezadovoljavajuće rješenje koje će u budućnosti izazvati brojne prijepore koji su se lako mogli izbjeći.

Mi, naravno, cijenimo činjenicu da je Benjamina Karić prva gradonačelnica koja je ovu temu stavila na dnevni red. Mi jesmo za spomenik, čiju smo izgradnju među prvima inicirali. Mi smo također insistirali i na izgradnji pristupnog puta do budućeg memorijala. Nama je problematičan tekst i vjerujemo da će on u budućnosti biti mijenjan.“

0 0 vote
Article Rating

Show More
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x

Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web stranice slažete se s uvjetima korištenja.