Jedan mali virus promijenio čovječanstvo
Širenje koronavirusa u više od 100 zemalja širom svijeta već je promijenilo ponašanje ljudi, od svakodnevnog ophođenja i pozdravljanja do načina kako obavljaju kupovinu i slično.
Mjere zaštite uslijed zaustavljanja širenja pandemije koronavirusa dovela je do značajnih promjena u ponašanju ljudi. Mijenjaju se svakodnevni rituali poput rukovanja, grljenja, pa do kupovine, putovanja, obavljanja poslovnih aktivnosti i slično.
„Jedan mali virus, nezgodan, mijenja čitavo čovječanstvo, to je zaista interesantna stvar. Ni ratovi nisu stvorili toliki strah kao što je ovo stvorilo. Svako se uplašio i došlo je do paranoidnih situacija. Ljudi se boje drugog čovjeka da ga ne zaraze…“, kazao je Ismet Dizdarević, psiholog.
Ono što bi se nekad možda smatralo pretjerivanjem, sada se smatra razumnim oprezom. Svaka kriza, pogotvo u psihološkom smislu nosi i promjene i u tome nema ništo neobično, kažu stručnjaci.
„Tako je bilo vijekovima, dešavale su se krize i iz kriza se nešto učilo. Na osnovu toga se mijenjalo naše ponašanja, mi sigurno nismo isti kao što smo bili prije“, rekla je Nermina Vehabović – Rudež, psihologinja.
I dok se u svijetu zaštititnih mjera i dalje pridržavaju u velikoj mjeri od straha zbog mogućeg novog vala epidemije, Sarajlije su pogotovo, oni mlađi, jedva dočekali da vlasti ukinu određene zabrane.
Mentalitet bh. građana i nije sklon dugoročnom pridržavanju mjera kao što je to slučaj kod stranaca.
„Ali mislim da u BiH drastičnih promijena neće biti. Kad pogledate, neke osnovne norme se poštuju , sigurno će to biti i vezano za putovanja, ali ako idemo svojom voljom negdje neće biti teško ni putovati ono i što se od nas traži“, kazala je Nermina Vehabović – Rudež.
Ipak, psihoterapeuti smatraju kako je dobro što se građani postepeno opuštaju i vraćaju životnim aktivnostima te na taj način smanjuju nagomilani stres.
„Međutim ono što nije dobro, jeste da prestanemo se pridržavati tih mjera, a to moramo ako ne radi sebe onda zbog odgovornosti prema ljudima iz okoline. Posebno prema ljudima koji su u riziku hroničnim bolesnicima, starijim osobama i mislim da imamo odgovornost prema tim ljudima“, kazala je Edna Haznadarević, psihologinja.
Pretjerani strah je štetan jer onemogućava normalne odnose među ljudima, stoga ističu naši sagovornici, između panike i mjera opreza, treba naći pravu mjeru.
BERINA BEVRNJA – MURATOVIĆ, TVSA
