Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu (UNSA) danas je u Rektoratu te visokoškolske institucije upriličio predstavljanje izdanja Instituta za 2021. godinu. Riječ je o naučnim monografijama koje su objavljene u okviru edicije “Radovi” tog instituta.
Tako su danas predstavljeni “Bibliografija radova o bosanskom jeziku 1990–2020” Zenaide Karavdić, kojim se popunjava praznina u bibliotečkoj djelatnosti vezano za bosnističke radove, “Čajničko četveroevanđelje: tekstološko istraživanje” autorica Erme Ramić-Kunić, knjiga koja predstavlja naučnu monografiju u čijem je središtu filološka analiza tekstovno-leksičkoga nivoa Čajničkoga četveroevanđelja, jednoga od značajnjih rukopisa ćirilometodske pisane kulture srednjovjekovne bosanske države.
Predstavljeni su i “Etnolingvistički slojevi bosanske leksike” o zaista vrijednim i važnim izdanjima Alen Kalajdžija, “Etnolingvistički slojevi bosanske leksike”; “Sintaksička homonimija i ambigvitet: tipovi sintaksičke dvosmislenosti” autora Jasmina Hodžića, te časopis “Književni jezik”, jedan od najstarijih lingvističkih časopisa u Bosni i Hercegovini.
O tim naučnim radovima iz oblasti lingvistike govorili su Halid Bulić, dr. Mehmed Kardaš, dr. Dževad Jahić, dr. Diana Stolac i mr. Aida Kršo.
Viši naučni suradnik u Institutu za jezik Alen Kalajdžija podsjetio je da ove godine ta značajna instititucija obilježava 50 godina rada, te da su u sklopu manifestacije “Dani Instituta za jezik” održani brojni značajni programi, među kojima je i današnja promocija.
– Riječ je o zaista vrijednim i važnim izdanjima za pitanje bosanskog jezika. Kao što se može vidjeti i iz samih naslova monografije tretiraju različita pitanja u vezi sa proučavanjem bosanskog jezika – kazao je.
On je istakao da je promocija prilika da se ukaže javnosti i skrene pažnja na nova istraživanja, nova izdanja kako bi našla put do šire čitalačke publike i obrazovnih institucija.
Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić kazao je da mu je posabna čast što ima priliku čestitati saradnicima koji su pored svih ostalih angažmana na projektima uspjeli da izdaju četiri posebna izdanja. Istaknuo je da su monografije koje su danas promovisane važne jer se vežu za osnovnu, primarnu djelatnost Instituta.
– To su rezultati našeg naučnog rada. Važno je da su na ovim izdanjima radili saradnici Institut, a također je važno da smo krenuli i u elektronsko izdavaštvo – kazao je Hodžić.
