Informacija o procesuiranju ratnih zločina – Prisutan trend smanjenja broja optužnica

Prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) razmatrana je i primljena k’znanju Informacija o radu sudova i tužilaštava na predmetima ratnih zločina za prvi dio godine u kojoj je navedeno da je Tužilaštvo BiH donijelo 15 tužilačkih odluka, od toga pet optužnica.

Tim povodom su određeni članovi VSTV-a komentarisali da oko deset tužilaca iz tog odjela nije donijelo nijednu odluku.

Tokom predstavljanja polugodišnjeg izvještaja o radu sudova i tužilaštava na predmetima ratnih zločina rečeno je da Tužilaštvo BiH ima 319 neriješenih predmeta, dok tužilački sistem Federacije ima 78, a Republike Srpske 71.

Državno tužilaštvo je do 30. juna ove godine donijelo 15 tužilačkih odluka, od čega je pet optužnica, te se vidi nastavak rada na predmetima haške “A” kategorije, javlja BIRN BiH.

Izvještajem je formalno prihvaćen i četvrti faktor koji usporava procesuiranje ratnih zločina – nedostupnost osumnjičenih i optuženih, jer se vidi značajno povećanje broja raspisanih potjernica.

S obzirom da je članu Vijeća Saninu Boguniću odgovoreno da u Tužilaštvu BiH radi oko 28 tužilaca u Odjelu za rad na predmetima ratnih zločina, on je kazao da postoji oko deset tužilaca koji nisu donijeli ni jednu tužilačku odluku.

– Tužilaštvo BiH ima problem s nekompetencijom i neorganizacijom rada, pa i s međuljudskim odnosima, a radi se o vrijednim i stručnim ljudima – dodao je član VSTV-a Saša Sarajlić, nekadašnji tužilac Državnog tužilaštva, napomenuvši da je najmanji problem u tužiocima.

U analizi BIRN-a BiH navodi se da je primjetan trend smanjenja broja optužnica tokom četiri godine.

Tokom diskusije predloženo je da se pripreme prioriteti i preporuke kako da se kontroliše upotreba CMS-a i TCMS-a.

– Trebamo naći instrumente da pratimo rad predsjednika sudova – kada predsjednik suda dostavi godišnji program rada, Vijeće će moći vidjeti je li neko od sudija favorizovan ili ne – rekla je članica Jadranka Stanišić.

ž

Kako je navedeno, intervencije su uglavnom tehničke prirode kako bi zakon bio primjenjiv bez poteškoća.

Među preporukama je navedeno da je sporno ko čini komisiju koja vrši razrješenje članova Vijeća, kao i u kojem roku Sud BiH treba donijeti odluku o upravnom sporu člana koji je smijenjen, te su ukazali da treba pojasniti rok za žalbu na imenovanja.

Tokom diskusije, problematizirani su dijelovi zakona gdje se navodi da sudije i tužioci godinu dana nakon prestanka mandata moraju dostaviti finansijski izvještaj, kao i da se član Vijeća godinu dana nakon prestanka mandata ne može kandidovati na pravosudnu funkciju.

Lagumdžija je kazao da će Vijeće ministara BiH sutra na sjednici razmatrati nacrt ovog zakona.

Članovi Vijeća su, bez diskusije, usvojili informaciju o podacima o predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala – presjek stanja s danom 20. juni ove godine. Rečeno je da nema izmjena u odnosu na prethodni period.

Zbog isključenja mikrofona, javnost je bila uskraćena čuti tačku dnevnog reda – ocjenjivanje rezultata rada sudije Suda BiH za 2018. i 2019. godinu – za potrebe provođenja postupka imenovanja.

Današnjoj sjednici prisustvovao je veći broj medija, a kako je kazano, predsjednik Lagumdžija će izjavu o sankcionisanoj tužiteljici Diani Kajmaković, koja je kandidat za glavnog tužioca Državnog tužilaštva, te o imenovanju dati sutra, 29. septembra.