Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, oko dvije trećine svih novozaraženih osoba u Kantonu Sarajevo pripada tzv. porodičnim klasterima, što znači da se te osobe zaraze u porodičnom okruženju.
Kako je Zavod ranije informisao, osobe koje imaju simptome infekcije koronavirusom (kašalj, temperatura, malaksalost, gubitak mirisa i okusa…) kao i osobe kojima se laboratorijski potvrdi zaraza, moraju se samoizolirati u cilju sprečavanja širenja zaraze.
Ponavljamo upute epidemiologa šta treba činiti ukoliko postoji sumnja da je član domaćinstva zaražen, te šta ukoliko je potvrđena zaraza.
Ukoliko osoba u domaćinstvu ima navedene simptome ona se mora obavezno telefonski javiti nadležnom ljekaru u zdravstvenu ustanovu u kojoj posjeduje zdravstveni karton. Nadležni ljekar će pacijentu pružiti sva uputstva i savjete, te ga uputiti na dalju zdravstvenu skrb, u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem u tom momentu.
Ukoliko se zdravstveno potvrdi da je osoba u domaćinstvu zaražena koronavirusom, a po mišljenju ljekara ona ne zahtijeva bolničko liječenje, odnosno ako ima blažu simptomatologiju bolesti (uglavnom praćenu groznicom, kašljem, glavoboljom i malaksalošću, prolivom, začepljenošću nosa), ona se može sigurno liječiti kod kuće uz kontinuirani, svakodnevni liječnički nadzor. Ljekar će pratiti tok bolesti i određivati dalje liječenje pacijenta, u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem.
Kada je riječ o općim mjerama sprečavanja i suzbijanja infekcije u kućnim uslovima, potrebno je ograničiti broj osoba koje se brinu o sumnjivom ili “potvrđenom pacijentu COVID-19”.
Liječenje u kućnim uslovima: Jedna osoba treba da njeguje bolesnika
“Bolje je da samo jedna osoba bude njegovatelj. Ta osoba treba biti zdrava, bez oboljenja i zdravstvenih poteškoća kao što su dijabetes, visok krvni pritisak, disajni ili srčani problemi”, naglašavaju iz Zavoda.
Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (starije osobe, osobe narušenog imunološkog sistema i sa postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt. Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku”, navode iz Zavoda.
Također naglašavaju da pacijenta treba smjestiti u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. redovito otvarati prozor). Pacijent treba koristiti odvojeni toalet, ako je moguće, od ostatka kućanstva.
Članovi domaćinstva trebaju izbjegavati dijeljenje predmeta s pacijentom (npr. pribor za jelo i ručnici), saopćeno je iz pres službe KS.
