Nedavno usvojenom Strategijom ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva Vlade Kantona Sarajevo, namjera je da se za 10 godina smanji emisija iz individulanog grijanja za 90%. Jedna od ključnih mjera Strategije su kontrola i održavanje dimnjaka kojima vlasnici ne pridaju potrebnu pažnju, a nedostaje i dimnjačara.
Mala ložišta jedni su od glavnih uzročnika, po ocijeni eksperata, lošeg kvaliteta zraka u KS. Prema procjeni resornog kantonalnog ministarstva 4. 3000 objekata se zagrijava na čvrsto gorivo. Uz zamjenu ložišta, u oko 20. 000 objekata, namjera je da se ključna uloga da dimnjačarskoj djelatnosti.
-Imamo nezadovoljavajuću situaciju kada je to u pitanju. U našem kantonu ima svega desetak dimnjačara, pa sad možete pretpostaviti koliko se redovno čiste dimnjaci – istakao je resorni ministar, Bojan Bošnjak.
Stručne procjene pokazuju da samo 1 milimetar čađi u dimnjaku povećava potrošnju energenta za 7-10%. Prema Strategiji, u KS trebalo bi biti 350 dimnjačara. Problem je što se više ovaj kadar ne školuje kod nas, a njihovo udruženje broji 40 članova s prostora BiH.
-Postoji prekvalifikacija, ali je najveći problem to što nema prakse, nemate je gdje obaviti, a trebalo bi kod nekog majstora – kazao je Mirza Ekmečić, predsjednik Udruženja dimnjačara.
-To je jedna djelatnost koja je nažalost iščezla. Imamo ozbiljan probleme i mi moramo ovu zapostavljenu djelatnost vratiti u kanton – istakao je ministar, Bojan Bošnjak.
Uz manju potrošnju energenta, a tim i zagađenja, redovnim održavanjem i čišćenjem dimnjaka, smanjuje se rizik od nastanka neželjenih događaja koji mogu biti i sa smrtnim ishodom, upozoravju stručnjaci. Monoksid se ne zove bez razloga još i tihim ubicom, stoga je dobro što Strategija predviđa vraćanje dimnjačarstva u komunalnu dijelatnost.
-Vi se njim gušite na način da vas paralizuje, zato je važno uvesti obavezu uz stanove, a i privatni objekti, kuće se moraju obavezno kontrolisati – kazao je Kemal Isaković, sekretar Obrtničke komore KS.
Za provedbu Strategije procjenjuje se da u narednih 10 godina treba izvdojiti 380 miliona iz budžeta. Za početak njene implementacije, planirano je osigurati sredstva iz kreditnog zaduženja Svjetske banke za poboljašnje kvalitete zraka, u iznosu od 25 miliona maraka.
