DNEVNIK TVSA/Obilježena 100. godišnjica postojanja Saveza lovačkih organizacija u BiH

U Sarajevu je svečanim programom obilježena 100. godišnjica postojanja Saveza lovačkih organizacija u BiH.
Danas Lovački savez BiH broji oko 25 hiljada članova. Na svečanosti prisustvovali su članovi lovačkih udruženja iz svih krajeva BiH, ali i regiona, uključujući predstavnike sa svih nivoa vlasti.
Dodjeljena su i priznanja za lovce koji su svojim radom razvili lovstvo u našoj zemlji.
Lov u Bosni i Hercegovini ima dugu i bogatu tradiciju koja seže u prošlost kada je bio osnovni način preživljavanja i osiguravanja hrane. Danas, lov je važan dio kulturnog identiteta, rekreativne aktivnosti i očuvanja prirodne ravnoteže. Za sto godina postojanja, Savez lovačkih organizacija je napredovao kroz različita društveno-politička uređenja.
“Sada više nije kao što je nekada bilo, imam veću tehniku, dronove, kamere osmatramo lovišta, unapređujemo lovišta u skladu sa napretkom nauke, uvozimo nove stvari. Savez kao savez se razvija u tom segmentu da je neophodan da lovcima pruža što više edukacije u svim tim segmentima”, rekao je predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH, Muhamed Hodžić.

Postoje razne predrasude kada je riječ o lovu, no Hodžić ističe da su lovci prije svega ljubtelji prirode, a tek onda lovci. Tokom lova i druženja stvaraju se mnogobrojne priče koje ostaju zapisane u lovačkim časopisima.
“Većinom su tu priče šta se dešava u savezu, koje su aktivnosti saveza. Imamo informacije iz lovačkih društava šta su organizirali, gdje je bio lov, šta se gradi, onda imamo priče, nekad su bili lovački recepti za pripremanje vrlo ukusnih jela od divljači, obavezna jedna razbibriga na kraju u vidu jedne križaljke, tako da su prilozi svih lovaca dobrodošli”, kaže glavni urednik lovačkog lista, Dalibor Ballian.

Kroz stoljeće postojanja, Savez je iznjedrio brojne juniore lova. U prošloj godini, oko 1.200 mladih pristupilo je lovačkim organizacijama, što govori o tome da je lov itekako i danas zastupljen. U većini slučajeva riječ je o porodičnoj tradiciji u kojoj se nasljednici u lovačke redove učlanjuju sa pet ili šest godina života. Punopravan član lovačkog društva postaje se sa 18 godina života kada se može položiti lovački ispit i steći pravo na nošenje lovačkog oružja.
“Prvenstveno bih krenuo od toga da je meni lov porodična tradicija, da je moj djed jedan od osnivača lovačkih udruženja, moj otac je naslijedio i dan danas je član tog udruženja i član saveza, tako sam nastavio tim putem i ja. Bio je taj interval gdje nije bilo zainteresovanosti mladih, ali ako nam se nameće ovaj brz život, mladi gledaju da bježe više u prirodu, da se druže. Tako je krenula ekspanzija u ovom sektoru lovstva”, istakao je Nedim Pločo, iz lovačkog udruženja “Trnovo”.

Saradnja između lovačkog saveza i predstavnika vlasti mijenjala se kroz godine, odnosno kroz sistem koji je bio u tom vremenu pa sve do danas, kaže Hodžić.
“Sjećam se kako je bilo u Federativnoj RBiH, živio sam taj period tada je bilo nešto drugačije u kontekstu rigoroznosti u provođenju određenih politika koje su bile centralizovane. Danas je drugačije, danas je demokratija, svi donose svoja neka pravila ponašanja”, dodao je Hodžić.
U okviru svečanog obilježavanja 100. godišnjice postojanja Saveza lovačkih organizacija u BiH, upriličeno je dodjeljivanje priznanja za lovce koji su svojim radom doprinijeli razvoju lova u BiH.