Delić za TVSA o nakandama za porodilje, socijalnoj karti, novom modelu zapošljavanja

Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić u gostovanju za emisiju Špica, govorio je o aktuelnim temama kada je riječ o socijalno – ugroženim osobama, te o novom modelu zapošljavanja mladih.

Mi smo sa zastupnicom Jelenom Pekić razgovarali da Kanton Sarajevo ima najviše porodiljske naknade u FBiH. Pekić kaže da je resorna ministrica iz Kantona Sarajevo sa vama već razgovarala, da je bilo inicijativa da se na federalni nivo podignu porodiljske naknade, da dođu na isti nivo u odnosu na ostale kantone. Koliko je to realno, koliko se do sada uradilo?

“Koliko je to realno to ćemo da vidimo, sve zavisi od fiskalnih procjena, budžeta, mogućnosti finansijski od svakog kantona po na osobu, obzirom da imamo veliki dizbalans, 10 kantona u FBiH ali ono što je sigurno jeste da smo mi osnovali ministarsku koordinaciju za oblast socijalne zaštite koja se sastaje svaka tri mjeseca. Ta kordinacija ima zadatak da harmonizuje sva prava i naknade koje ostvaruju bilo koje kategorije u oblasti socijalne zaštite na nivou FBiH”, kaže Delić.

Kada pričamo o socijalnoj karti u Federaciji, gdje je situacija najtanja u odnosu na sve socijalne kategorije?

“Mnogo je kategorija za koje možemo reći da su su najugroženije, ali ove kategorije koje pripadaju u nadležnosti minstarstva rada i socijalne politike su najugroženije. Prije svega imamo osobe sa invaliditetom 90 i 100% invaliditea koji imaju pravo na određenu vrstu naknada, imamo nezaposlene osobe koje se nalaze na evidencijama službi i zavoda federalnog zavoda za zapošljavanje, imamo penzionere koje ne možemo zaboraviti, oni su jedni od najugroženijih kategorija našeg društva, civilne žrtve rata, boračku populaciju itd. Nažalost, koliko imate jaku privredu toliko ste u mogućnosti da date pravo i položaj, eventualno neku novačanu naknadu. Krajnja svrha same socijalne politike da nekome date samo novčanu naknadu, na taj način ne možemo provesti što želimo posebno kada su u pitanju neke kategorije koje imaju priliku da rade ali zbog određene naknade ne žele da se potrude, da dođu da se zaposle. Zato smo pokrenuli niz izmjena i dopuna zakona prije svega Zakon o posredovanju u zaposlavanju socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Želimo da razdvojimo aktivne od neaktivnih tražilaca posla, da izmjestimo zdravstveno osiguranje iz Zavoda za zapošljavanje u Zavod zdravstvenog osiguranja”, istakao je.

Nedavno su iz Saveza udruženja penzionera tražili sastanak sa vama oko penzija, godišnjeg izjednačavanja u aprilu koji se dešava kada su upitanju penzije povećanja. Kakve su zadnje informacije nakon jučerašnjeg sastanka?

“Penzioneri su imali nekoliko zahtjeva. Prvi je isplata jednokratne novčane pomoći i mi smo se dogovorili da ćemo u svrhu toga zajedno i ministasrtvo i savez traziti sastanak sa kolegijem vlade FBiH kako bi razgovarali o ovoj temi koja je kompleksna s obzirom da imamo populaciju koja broji 444.000 penzionera. Kada bi odvojili bilo koju cifru radi se o ogromnim iznosima koje je neophodno obezbijediti u budžetu. Ako uzmemo u obzir omjer radnika i penzionera u FBiH, ne možemo se pohvaliti da je stanje dobro. Kao što sam rekao imamo 444. 000 penzionera otprilike broj se kreće nekad manje, nekad više oko 540. 000 zaposlenih ljudi koji isključivo pune penziojsko – invalidski fond. Nadam se da ćemo raditi na povećanju broja zaposlenih kako bi imali mogućnosti da unaprijedimo i prava i položaj sam ih penzionera koji su definitivno jedna od najugroženijih kategorija u BiH”.

Govorili smo o tom poboljšanju demografske slike prvenstveno mladih. U martu ove godine, najavljeno je bilo sufinansiranje zapošaljvanja blizu 7000 osoba, šta je sa time?

“Ono što ja želim da kažem, što mi trenutno radimo pored izmejna i dopuna zakona koji je temeljni zakon kada je oblast zapošljavanja u pitanju na nivou Federacije a to je Zakon o posredovanju u zapošljavanju što će nam biti velika reforma, ukoliko razdovjimo aktivne od neaktivnih tražilaca posla jeste i Projekat garancije za mlade koju pilotira federalno minsitarstvo rada i socijalne politike. To je novi model zapošljavanja na nivou Federacije koji podrazumijeva skraćenje roka od kad mlada osoba izađe iz sistema obrazovanja do prvog zaposlenja ili od kada osoba koja ostane bez posla – dođe ponovo u priliku da se zaposli. Otprilike taj rok je od osam mjeseci do godinu dana. Novi model predviđa smanjenje roka na četiri mjeseca i to je nešto što je već stalna praksa u svim zemljama i EU i svijeta”, kazao je u gostovanju za emisiju Špica.