U Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara

Građani Bosne i Hercegovine svake godine u kladionicama potroše na milione KM, što najbolje pokazuje obim problema klađenja, odnosno kockanja koje praktikuju hiljade građana u zemlji, uključujući i veliki broj mladih osoba.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, stanovnici ovog bh. entiteta u kladionicama samo prošle godine potrošili su blizu 1,6 milijardi KM, a godinu dana ranije više od 1,3 milijarde KM.

Sanela Pekić, stručna saradnica za programe za prevenciju ovisnosti u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, istakla je da istraživanja jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ima veoma ozbiljan problem s kockanjem i klađenjem, javlja AA.

“Ono što je zaista zabrinjavajuće je da smo po broju stanovnika vodeći kada je u pitanju broj kladionica. Ono što je također zabrinjavajući podatak je da je istraživanje koje je provedeno 2015. godine pakazalo da se barem polovina stanovnika u BiH nekada kladilo. Najčešće je to bilo loto, a potom sportske kladionice. Zabrinjava i podatak da je isto istraživanje pokazalo da je svaki treći stanovnik BiH uzrasta od 15 do 25 godina redovno posjećivao kladionice. Ono što je također zabrinjavajuće je da se procjenjuje da u Bosni i Hercegovini ima oko 50.000 patoloških kockara. Znači ovo su sve pokazatelji da je u BiH, nažalost, ovaj problem jako veliki i da je potrebno da se njime bavimo na sistemski način”, rekla je u razgovoru za Anadolu Agency Pekić.

Patološko kockanje spada u poremećaj navika i nagona, što znači da ga karakteriziraju ponovljene epizode kockanja prije kojih osoba osjeća rastuću napetost i uzbuđenje, užitak za vrijeme samog čina, a nakon kockanja može se, ali i ne mora javiti žaljenje i krivnja. Igrač nije u mogućnosti kontrolisati poriv za kockanjem mada izvođenjem tog čina čini štetu sebi i drugima.

Rezultati dosadašnjih istraživanja koja su provedena na ovu temu pokazuju da socio-ekonomski status nema presudan utjecaj na poriv i želju ljudi da se kockaju.

“Ono što statistički podaci govore jeste da u kladionice češće idu muškarci i to u dobnoj skupini od 45 do 54 godine. Također, veliki broj mladih ljudi posjećuje kladionice, ali je važno naglasiti da u odnosu na odrasle, mladi puno češće razvijaju patološku sliku kockanja, upravo zbog svog razvojnog statusa, i smatra se da je četiri do osam posto adolescenata više sklono patološkom kockanju u odnosu na odrasle. Bitno je naglasiti da su odrasle osobe koje su razvile patološku sliku kockanja počele kockati kao maloljetnici”, kazala je Pekić.

– Vrlo mali broj ljudi svjestan problema kockanja –

Pekić napominje da je vrlo mali broj ljudi uopšte svjestan da ima problema sa patološkim kockanje.

“Također, kada prihvate da imaju problem vrlo rijetko se obraćaju za stručnu pomoć jer misle da mogu sami prevazići taj problem. Međutim, važno je naglasiti da ovisnost od kocki se razliku od ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim supstancama, i da bi se taj problem prevazišao potrebno je da se potraži stručna pomoć, a rješavanje patološkog kockanja jest proces koji traje jako dugo. Potrebno je sigurno više pokušaja, potrebno je promijeniti kompletan način života i važno je da osoba ima podršku porodice i bližnjih”, naglasila je Pekić.

Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE u martu ove godine počinje provoditi program prevencije kockanja i klađenja pod nazivom “Ko zapravo pobjeđuje?”.

Program “Ko zapravo pobjeđuje?” prvi je sveobuhvatan i evaluiran program univerzalne prevencije kockanja mladih u, utemeljen na naučnim činjenicama i rezultatima inostranih i domaćih istraživanja. Program je razvijen u okviru projekta “Kockanje mladih u Hrvatskoj” koji se provodi od 2010. godine u Hrvatskoj.