Rijaset islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organizirao okrugli stol “U susret mubarek danima hadža“ na kojem je razgovarano o obredu hadža kao jednom od stubova islama.
Rukovodilac Ureda za hadž i umru Sadžid-ef. Ramić istakao je da je cilj ovog programa razgovarati i razmijeniti ideje i iskustva o hadžu kao petom temelju islama s obzirom na to da ove kao i prethodne godine nije bilo organizovanog odlaska na hadž zbog pandemije koronavirusa.
Ismet Bušatlić, penzionisani profesor Fakulteta islamskih studija u Sarajevu, kazao je da je hadž već davno došao u povijest Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
“Bošnjaci i Bosna su hadžom dobili mnogo. Naime, od snova da se ode na hadž do realizacije je prilično dug životni put. Mada je to peti islamski šart, hadž je ostavio duboki trag u životu Bošnjaka i Bošnjakinja u našoj povijesti, kulturi, poeziji, književnosti, u likovnoj umjetnosti, jer imamo Bošnjake koji će otići na hadž pa spjevati pjesmu o Bejtullahu, imamo Bošnjake koji će svoj put na hadž opisati u putopisu. Hadž je na izvjestan način ušao i u našu muziku jer hadžije se prate učenjem ilahija, a tokom obavljanja hadža čuju se kako uče tekbire.
Tako se hadž na izvjestan način ugradio u cjelokupan život Bosne i Bošnjaka. Po povratku, hadž je mijenjao iz temelja život Bošnjaka, bez obzira što je otišao kao dobar vjernik i kao pobožan čovjek. Kad se vraćao, hadž je bio određeni korektiv i čovjek se u ostatku svog života drukčije ponašao u skladu s onima što je obavio, računajući da se grijeha riješio i da nove ne čini. Tako je hadž na izvjestan način oblikovao ličnost Bošnjaka i Bošnjakinje, njihovu kulturu i povijest“, kazao je Bušatlić.
