U utorak je u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, promovirana dvotomna monografija “Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podac”, odnosno “Osmanisti Bosne i Hercegovine do početka 21. stoljeća – biografski i bibliografski podaci” autora prof. dr. Enesa Pelidije, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, javlja Anadolu Agency.
Ovo obimno djelo je rezultat višegodišnjih istraživanja koja donose vrijedne biografske i bibliografske podatke o 36 osmanista čiji su radovi od krucijalnog značaja za dalja istraživanja Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu. Izdavač je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
Autor djela emeritus prof. dr. Enes Pelidija kazao je kako je kao višegodišnji profesor univerziteta tokom nastave primijetio da nedostaje puna informacija o osmanskom periodu, ko se bavio, šta je napisao i gdje je šta objavljeno.
“Iz toga razloga sam već u zadnjih deset godina, pred odlazak u penziju, počeo intenzivnije da se interesiram za osmaniste Bosne i Hercegovine, od najstarijih vremena do kraja 20. stoljeća. To je bio dugogodišnji rad. Polahko, strpljivo, individualno o pojedinim orijentalistima ili više njih istovremeno ako su se prožimali sa svojim radnjama, člancima i knjigama i o njima sam sve to polahko slagao”, rekao je Pelidija.
On je kazao da su rezultat višegodišnjeg rada dvije objavljene knjige i treća, koja je na putu.
U prvoj knjizi Pelidija je obuhvatio istaknutije osmaniste počevši od poznatog književnika i političara Safvet-bega Bašagića, kao prvog orijentaliste i osmaniste s ovih prostora, zatim hronološkim redom je obuhvatio orijentaliste od Milana Preloga do hadži Mehmeda ef. Handžića.
U drugoj knjizi, obuhvatio je mnoge orijentaliste među kojima su Hamdija Kreševljaković, Hazim Šabanović, Avdo Sućeska pa sve do Ahmeda Aličića.
U trećoj knjizi, koja je u fazi pisanja, Pelidija je započeo Lamijom Hadžiosmanović.
Ukazao je na visoko interesovanje za izdate knjige dodajući kako su za njih bile zainteresirane mnoge arhive i svjetske biblioteke na pet kontinenata.
Direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA) i promotor knjige dr. Sedad Bešlija kazao je kako osmansko-bosanski odnosi u historiji traju 522 godine, odnosno od 1386. do 1908. (aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske).
“Profesor emeritus Enes Pelidija je učinio jako značajnu stvar za akademsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, a ja bih kazao i široj akademskoj zajednici u svijetu koja se bavi osmanističkim istraživanjima time što je u dva toma govorio i pisao o svim autorima, naučnicima, istraživačima, savremenicima koji su dio svog života ili cio svoj život posvetili osmanskoj historiji, a uz to su bosanskohercegovačkog ili bosanskog porijekla”, rekao je Bešlija.
