
Kako će se zakonskim rješenjima urediti način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga? Šta je predviđeno kaznenom politikom? Koje su aktivnosti federalnih tržišnih inspektora kako bi se zaustavila daljnja eskalacija poskupljenja?Kakve efekte će imati dogovor o zaključavanju cijena. Je li prošlosedmični jednodevni bojkot dao neke rezultate. To su neka pitanja na koja smo tražili odgovore u emisiji Polis.
Gosti emisije Polis bili su Federalni ministar trgovine Amir Hasičević, direktorica FUZIP-a Ivana Prvulović, profesor na Ekonomskom fakultetu Kasim Tatić, predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marin Bago.
Ministre Hasičeviću, najavili ste da će do petka biti snižene cijene 50 artikala, koji su to proizvodi i na koji način će biti korigirane cijene? Je li to rezultat ovog jučerašnjeg sastanak sa predstavnicima trgovina, poslodavaca i potrošača?
“Jučer je Vlada imala sastanak sa trgovcima i predstavnicima prehrambrene industrije gdje smo razgovarali o novonastaloj situaciji i na fonu zajedničkog dogovora, pokušaja pronalaska najboljeg zajedničkog rješenja, mi smo dogovorili okvirno 50 akrtikala. U petak ćemo kao Vlada dobiti i dat ćemo svoj prijedlog, usaglasiti sve. U ponedjeljak bi trebali da potpišemo zajednički protokol o sprovođenju takve vrste akcije. Stvarno opet smo se jučer uvjerili u društvenu odgovonost svih sudionika na tržištu svi su preuzeli na sebe od prehrambrene industrije do trgovaca određeni dio i rizika ali i određen dio te ekonosmkog odricanja u cilju smirivanja ovih cijena. Ono što je ključno za tu akciju, neće biti zamrzavanje na današnje cijene, nego ćemo razmotriti koje su to marže i najvjerovatnije vraćamo se sa umanjenima. Vidjet ćemo petak i ponedjeljak zato nam treba vikend za konačno moduliranje tog sporazuma. Jučer smo razgovarali, za neke artikle ne postoji mogućnost zamrzavanja”, kazao je ministar Hasičević.
Koji su to artikli?
“Kafu ću uzeti kao primjer. Tu je došlo do sloma kafe kao berzinske robe, kafa je otišla kako bih rekao u tačku. Jučer smo razgovarali sa predstavnicima uvoznika i distributera kafe koji su rekli da je čak u Dubaiu na berzi došlo do kraha, ako imate novac niste mogli kupiti kafu, isto tako kakao. Došlo je do velikog skoka cijena ulja, gdje god imamo domaće proizvođaće mi ćemo se fokusirati, čitav taj lanac uvezati evo posebno bih istakao mliječnu i mesnu industriju. Bit će sniženje cijene tih nekih njihovih artikala, vidjet ćemo i termin zaključavanja tih cijena”, kazao je ministar.
Gospodine Bago, kakve će efekte imati ovo snižavanje cijena pedeset artikala?
“To je dobra volja trgovaca, poslodavaca. Oni nisu tu da se bave socijalnom politikom oni su tu da naprave kapital. Mi uporno očekujemo reforme od strane Vlade na svim razinama u BiH jer svaka vlada, svaki grad, općina je odgovorna po tom pitanju. Tu ću uvijek pozdraviti tu odluku poslodavaca koji određeni broj artikala smanji, to je uredu, nemam ništa protiv. Ukupna ušteda je tu prošle godine bila od 40 do 60 maraka. Ako mi kao potrošači sa iznosom potrošačke košare koja je 3100 maraka uštedimo 60 maraka hvala lijepa. To nam neće puno utjecati na kvalitet života na ukupan iznos potrošačke košare i na sve naše probleme. U Njemačkoj treba 35% jedne prosječne plate da donesemo hranu na sto, odmah vidimo u kakvoj smo nepovoljnoj situaciji. Ta prosječna plaća nije ni minimalna jer što je minimum za neku plaću. Ako je minimum raditi za hranu onda se stavljamo u poziciju roba, kmeta, tu ni govora nema pričati o nekoj kvaliteti života. Cijene i dalje rastu, potrošačka košara i dalje raste, mnoge političke odluke će uticati da još više rastu proizvodi”, kazao je Marin Bago.
Profesore, kakav je vaš stav sa stručne strane, koliko će ovo imati efekta, ovaj dogovor o zaključavanju cijena?
“U ekonomskoj teoriji ovakva situacija kada se tržište ponaša na način kako se ponaša, kada cijene zaista rastu elementarna pretpostavka jeste da zakonitosti tržišta dolaze u pitanje. Ono što je potrebno naglasiti, tržište je institucionalni mehanizam, institucija i društveni dogovor. Objektivni zakoni koje smo mi dogovorili kako poštuje tržište, ono radi na određenim principima koje smo mi ponovo prihvatili kao odgovarajuće, ekonomska efikasnot. Rezultat ekonomske efikasnosti ne mora biti uvijek pravičan i ta dva principa su uvijek u suprotnosti. Osnovna funkcija države u ekonomskoj teoriji jeste da obezbijedi proces razmjene i da garantuje prijenos vlasničkih prava ispunjavanje ugovora, a njena krutna funkcija je da obavlja socijalnu funkciju. Preduzeća ne treba da vode socijalnu politiku, država je ta koja vodi socijalnu politiku. Država se mora umiješati u onom trenutku kada osnovne pretpostavke na kojima je tržište postavljeno, u mikroekonomskoj teoriji su tačno pobrojani uslovi koji moraju biti zadovoljeni da bi tržište efikasno funkcioniralo i obavljalo svojih pet osnovnih funkcija. Selektivno da odredi šta će se proizvodiit na tržištu, alokativno da raspodijeli koja će preduzeća to da rade, informativno da pošalje informaciju kupcima i poslodavcima, distributivno da napravi distribuciju tog kolača kojeg zovemo bruto društvne i proizvodi na kraju tu razvojnu funkciju. Kada imate dijete u porodici, dijete običnu bude odgojeno ako porodica ima određene pretpostavke za to, u nekima je manje odgojeno, nekima bezobrazno a u nekima divlja. Kad dijete dođe u fazu da divlja onda se miješa društvo, dolazi socijalni radnik i miješa se u pravo porodice da odgaja djete. Kada tržište pređe mjeru sa nekim statističkim podacima trebate uzeti u obzir da recimo po istraživanjima prosječna ta neto marža lanaca trgovinskih u Evropi je negdje 3%, u Federaciji odnosno za čitavu BiH jeste da je ta prosječna stopa 6 ipo %. Imate lanaca koji imaju i 8%. Kad uzmete sve relativne odnose plate i ovo ti relativni pokazatelji su nešto što uravnotežava stvari u Njemačkoj i u Federaciji ovdje. Kad imate 3x veću maržu onda je došlo do poremećaja u Federaciji i došlo je do situacije kada trgovci pokazuju da su ipak malo pretjerali i u tom momentu država mora intervenirati. Ono što država radi, kada imate temperaturu, država vam da paracetamol”, kazao je profesor Kasim Tatić.
Šta inspektori rade trenutno na terenu kako bi se zaustavila eskalacija poskupljenja?
“Trenutne kontrole koje provodi tržišni inspektorat upravo jesu reakcija na ovu situaciju koju smo mi nazvali eskalacijom cijena iz razloga što ove marže koji su naši inspektori utvrdili kako maloprodajne tako veleprodajne višestruko prevazilaze ove iznose o kojima je profesor govorio. Federalna inspekcija je branik standarda građana i moja intencija kao rukovodioc je da standard građana štitimo ali i javni interes”, kazala je direktorica FUZIP-a Ivana Prvulović.
Koliko je inspektora na terenu, imate li dovoljan broj tržišnih inspektora i šta ste sve kontrolirali?
“Prvenstveno trgovine kako malprodaju tako i veleprodaju, u ovoj pvoj fazi kontrola i svakako da jesmo ustanovili određena kršenja propisa o kojima sam govorila. Činjenica je da je javnost reagovala na našu akciju na način da mi svakodnevno pojačanim intenzitetom zaprimamo prijave građana. Nije važno samo koliko je federalnih inspektora na terenu, mreža inspekcijskih organa je u FBiH se sastoji od federalne, kantonalne ali i tako gradskih i opštinskih inspekcijskih organa i to je jedan mehanizam koji ćemo mi upotrijebiti kako bi smo zaštitili pravo građana”, kazala je Prvulović.
Čitavu emisiju možete pogledati na našem Youtube kanalu.