U organizaciji JU Muzej “Alija Izetbegović” i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održan naučni skup pod nazivom “Srebrenica – 30 godina od genocida – Kontinuitet zločina, negiranje i nestali”. Skup je okupio stručnjake iz obasti nauke, istraživačkog djelovanja i svjedoke koji njeguju kolektivno sjećanje i ne puštaju historijske činjenice zaboravu.
Istaknuti govornici danas su razgovorali o kontinuitetu zločina nad Bošnjacima u srednjem Podrinju, s posebnim naglaskom na genocid u Srebrenici, analizirajući historijski kontekst, ulogu masovnih grobnica, sudbinu nestalih, negiranje genocida i važnost etike sjećanja u procesu suočavanja s prošlošću. Prisutnima su se obratili direktorica Muzeja Alija Izetbegović Šejla Cakić Rizvanović, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić, te direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović, sa zajedničkim porukama očuvanja historijske istine, Srebrenicom kao dijelom kolektivnog identiteta, s fokusom na društevnu odgovornost svih nas.
Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović danas je bio dijelom naučnog skupa, a osim finansijske podrške ovom projektu, iskazana je i apsolutna i nemjerljiva podrška kulturi sjećanja, ali i naglašena važnost kolektivne društvene odgovornosti ka svima onima koji još uvijek tragaju za svojim najmilijim.
Cilj i pouka je jasna: Genocid koji se dogodio u Srebrenici, mora postati dio globalnog obrazovanja o ljudskim pravima. Genocid nije počeo 1995. godine, niti je završio ukopom žrtava – njegovi efekti traju i danas kroz traumu preživjelih i negiranje istine, poruka je s današnjeg naučnog skupa.
Naučni skupovi poput ovog, iako ne mogu iscrpiti bol i odgovore, predstavljaju ključne tačke u izgradnji moralne i historijske svijesti društva. Jer Srebrenica nije iza nas, ona je u nama, kao obaveza, zavjet i opomena.
