Uz Svjetski dan energetske efikasnosti, u Sarajevskom jutru razgovarali smo sa Sanelom Klarić, zastupnicom u Skupštini KS, teme su bile inovacije, održive prakse, te uloga svakog pojedinca u stvaranju energetski efikasnijeg svijeta.
Kazala je da su osnovni principi energetske efikasnosti da pojedinac I društvo budu efikasni u potrošnji energije, odnosno da što više štedimo energiju.
– Kad govorimo o stanovanju u stambenim zgradama, to je važno i zovemo utopljavanje, tj na tehnički način riješeno pitanje objekta, da u toku zime ugrijani zrak i tokom ljeta ohlađeni, tu energiju štitimo da ne izlazi vani, pojasnila je.
Ono što je u BiH problem je da zakon, koji je trenutno na snazi fokusiran je samo na intervencije na fasadi, Međutim, sama poslije toga Eu 2012 donijela potpuno nove direktive, jer je shvatila da tim zaptivanjem objekta, mi pravimo problem u kvalitetu uvjeta života ljudi u zgradama. Pogotovo, ako koristimo vještačke materijale poput stiropora, plastičnih prozora, mi smo praktički hermetički zatvorili tu zgradu, kao da smo u plastičnoj kesi.
Imajući u vidu sve ovo, EU već je 2012 odredila nove direktive, koje se odnose kvalitet zraka u prostorima na zeleno certificiranje, kakve materijale koristimo za te intervencije, da su ti materijali lokalni, prirodni, da su zdravi za ljude, da troše malo energije, da nemaju emisije karbon dioksida.
U BiH, nismo prilagodili zakone tim direktivama, a kamoli novijim za zeleno certificiranje. Tako, recimo u EU 2021 javne objekte ne možete graditi, a da niste skoro energetski neovisni, to znači da sami objekti proizvode onu količinu energije, pored toga što ste je zaštitili da ne gubite, onaj dio energije koji niste iskomunicirali ili iskalkulirati, da proizvodite na krovovima I fasadama.
Znači od 2021 ta direktiva je na snazi u EU, i vi kad razgovarate sa ljudima u federalnom ministarstvu, oni jednostavno, nemojte nas dirati, tek smo počeli, tek smo podzakonske akte napravili. Da ne govorim, kad odete u objekte koje smo energetski renovirali, imamo problem da nemamo monitoring nad tim objektima, ne znamo koliko štedimo.
I ono što se dešava na terenu, uporedili smo nebodere kojima su energetski obnovljene fasade na Alipašinom Polju, Jezeru, praktično nemate komunikaciju investitora , koji su postavili stiropor i plastične prozore, I Toplana. U tim objektima se i dalje isporučuje ista količina električne energije. Građani plaćaju iste račune, a praktično otvaraju prozore, njima jeste nešto kvalitetnije grijanje, jer nemaju gubitka one energije, ne koriste električne grijalice, ali mi nismo inteligentno pristupili tim projektima energetske efikasnosti.
Ono što je već logično i primjenjuje se u EU, moramo naći način da to primjenimo u KS i Federaciji. Sve inicijative u tom smjeru me raduju, naglasila je Klarić.
Pogledajte kompletan razgovor
